Slavonski kulen

Slavonski kulen (također koristi se i naziv kulin) je hrvatski orginalni suhomesnati proizvod nastao sušenjem na dimu svinjskog crijeva koje je nadjeveno smjesom začina i fino isjeckanog odabranog mesa svinje posebno uzgojene za izradu slavonskog kulena.

Ovaj proizvod zbog načina proizvodnje i pripreme te samog područja na kojem je njegova proizvodnja proglašen proizvodom iznimne važnosti za regiju Slavonije i Baranje kao proizvod koji je obilježio svojim postojanjem povijest, tradiciju i kulturu življenja tog područja. Slavonski kulen je zaštitni znak Slavonije. Uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Tradicija nalaže da se kulen pravi od mesa potpuno odraslih svinja (starosti oko 1 do 2 godine), tjelesnih masa između 130 i 230 kg takvo meso biološki je zrelo i pogodno za sušenje. Budući da se svinje za proizvodnju kulena kolju s 18 i više mjeseci, hranidba odnosno tov ne smije biti intenzivan. Dnevni obroci svinjama trebaju osigurati dostatno hranjivih tvari za normalan život i rast svinja, ali ne treba forsirati visoke dnevne priraste to jest nenormalno povećanje kilaže koje može utjecati na kvalitetu mesa.

Stare krmače imaju suho i tvrdo meso i nisu pogodne za proizvodnju kulena.

Svinje prije klanja ne smiju biti u stresnim situacijama jer stres nepovoljno djeluje na zrenje mesa i kvalitetu kulena.

Od jedne svinje koja je uzgojena za proizvodnju kulena moguće je iskoristiti mesa za spravljnje maksimalno pet kulena srednje veličine.

Meso svinja obavezno je testirati ispravnost kod ovlaštenih službi na otklanjanje mogućnost zaraze naročito trihineloze.

Za proizvodnju kulena najpogodniji su šunkaši plemenitih pasmina veliki jorkšir, švedski i njemački landras te tradicionalno crna slavonska svinja i njihovi križanci, sa što manje masnog tkiva. Svaka od ovih pasmina ima pri uzgoju specifične karakteristike koje treba uzeti u obzir jer zbog toga kulen može imati različita organoleptička svojstva.